Kako dolaze prve jesenske kiše i izmaglice te sve izraženije razlike između jutarnje i dnevne temperature, tako našem organizmu treba priprema i prilagodba za te hladnije dane. Dolaskom jeseni i zime ulazimo u mirniju fazu godine, kada se vanjske temperature nerijetko spuštaju ispod nule, te se pitamo kako postići sklad s tom istom prirodom. Prilagođena prehrana, slojevito odijevanje, toplija obuća te unos antioksidansa koji pomažu organizmu da lakše podnese niske temperature (koje su baš kao i one iznad 30°C stres za organizam) samo su neke od niza pripremnih radnji.
Tokom jeseni i zime organizam je više podložan upalama i infekcijama te padu imuniteta, a osobito su osjetljivi respiratorni i urinarni sistem. Tačnije, naše sluznice prve su na udaru. Niske temperature smanjuju otpornost organizma, boravak u zatvorenom prostoru često sa isušenim zrakom i među većim skupinama ljudi povećava mogućnost infekcija, osobito virusnih i bakterijskih upala gornjih respiratornih puteva.

 

U zaštiti epitela sluznica veliku pomoć ima vitamin A koji se nalazi u dva oblika:

 

Retinol (pravi vitamin A) koji nalazimo isključivo u namirnicama životinjskog porijekla, posebice u jetrima, a mnogo manje u žumancu, mesu, mlijeku i maslacu, odnosno masnoćama.

 

Betakaroten ili provitamin A – biljni su izvori vitamina A. Betakaroten pripada velikoj skupini karotenoida koji voću i povrću daju pigment, odnosno karakterističnu boju. Oni djeluju kao provitamin A, te se pretvaraju u vitamin A samo onda kada je to tijelu potrebno. Naime, naša jetra imaju sposobnost stvaranja vitamina A iz provitamina i to slijedom samo nekoliko biohemijskih reakcija. Nalazimo ga u žutom, narančastom i zelenom voću i povrću.
Povrće bogato betakarotenom je: mrkva, žuta paprika, buča, kelj, blitva, radič, žuta muškatna tikva,i vlasac.Voće bogato betakarotenom je: marelica, dinja, banana, breskva, mandarine, nektarine, mango, suhe šljive, sušeni šipak, smokve (zelene, zrele).Prirodni sokovi marelice, narandže, breskve i rajčice također su bogati betakarotenom. Voće i povrće koje ima karotena može se kuhati za razliku od onog koje sadrži vitamin C koji je termolabilan i koji se kuhanjem djelomično uništava (inaktivira). Pri konzumiranju betakarotena nema opasnosti od prekomjernog uzimanja.

 

Uloga vitamina A u organizmu:

  • djeluje kao antioksidans (štiti ćelije od oštećenja nastalih štetnim djelovanjem slobodnih radikala)
  • nužan je za razvoj novih ćelija
  • doprinosi boljem noćnom vidu jer stvara pigment rodopsin
  • spriječava isušivanje rožnice i tako pridonosi vlaženju očiju
  • održava zdravlje kože i sluznica “zaštitnik epitela kože i sluznica”
  • poboljšava stvaranje i aktivnost bijelih krvnih stanica te na taj način daje podršku imunološkom sistemu.

 

Najčešće ulogu vitamina A vežemo za dobar vid, budući da sudjeluje u izgradnji vidnog pigmenta mrežnice-rodopsina. Stoga su među prvim simptomima njegova nedostatka smetnje funkcije oka: poremećena adaptacija oka na tamu, tj. noćno sljepilo te suhoća spojnice i rožnice oka. Promjene nastaju zbog smanjene regeneracije epitela tkiva. Istodobno pojavljuju se promjene na koži koja postaje suha, ljuskava sa zadebljanjem rožnatog sloja epitela koji označavamo kao hiperkeratoza.

 

Pored očuvanja dobrog vida ovaj je vitamin važan za metabolizam kosti, za rast i razvoj, te za pravilno dijeljenje i diferencijaciju stanica. Poboljšanje imunološkog odgovora manifestira se u povećanju otpornosti na teške infekcije zahvaljujući prije svega stvaranju dobro diferenciranog i maturiranog (zrelog epitela) koji je onda učinkovita antiinfektivna obrana. Drugim riječima zdrava sluznica čuva nas od patogenih mikroorganizama koji u takvim uvjetima ne uspijevaju rasti i razmnožavati se.

 

Vitamin A utiče na interferon, protein koji izlučuju ćelije kao obranu od virusa. Interferon je strogo specifičan za virusne infekcije. Smatra se da on sprečava i onemogućuje daljnje umnožavanje virusa i usporava progresivan tok bolesti. Zajedno s vitaminom C, B5, B12 utiče na povećanje broja, pokretljivosti i fagocitne sposobnosti T limfocita koji su nositelji imuniteta.

 

Posebne količine vitamina A trebaju:

  • novorođenčad i djeca
  • trudnice i dojilje
  • starije osobe
  • sve osobe s akutnim infektivnim bolestima i povišenom tjelesnom temperaturom.

 

Razinu vitamina A u organizmu smanjuju:

  • rafinirani ugljikohidrati
  • zasićene masnoće
  • antibiotici
  • laksativi
  • stres.

 

Način djelovanja vitamina A

 

Vitamin A utiče na rast i razvoj organizma (metabolizam bjelančevina). Sudjeluje u obnavljanju raznih tkiva, prije svega potreban je za normalan metabolizam ćelije, poglavito stanične opne.

 

Na pomanjkanje ovog vitamina najosjetljivija su djeca što je lako razumljivo kada znamo da se njihov organizam tek razvija i raste. Posebno je osjetljiva sluznica dišnih organa. Naime, zbog manjka ovog vitamina dolazi do lošijeg obnavljanja epitelnih stanica sluznica gornjih dišnih putova, što smanjuje njezinu otpornost i zaštitnu ulogu. To ujedno povećava mogućnost adhezije raznih patogenih klica (virusa i bakterija). Na oslabljenoj sluznici patogeni mikroorganizmi zadržavaju se dulje i brže razmnožavaju. Tome pridonosi i dehidracija, ali i deficit vitamina C, B 6 te esencijalnih masnih kiselina, što u konačnici slabi imunitet i povećava mogućnost nastanka infekcije i upale.

 

Vitamin A savjetuje se i za zaštitu epitela probavnog sustava:kod smanjene apsorpcije epitela sluznice crijeva, kroničnih infekcija, kolitisa, gastritisa, dijareje i drugih funkcionalnih i organskih poremećaja.Vitamin A pripada vitaminima topljivima u mastima. To znači da organizam može stvoriti zalihe vitamina A, kao i ostalih vitamina iz iste skupine kao što su: D, E, i K.Preporučena dnevna doza za odrasle osobe je 800 – 1000 mikrograma, odnosno 3000 – 5000 IU.

 

Potreban je za sintezu posebnih ugljikohidrata koje nazivam mukopolisaharidi, a koji su potrebni za normalnu funkciju ćelijske opne i stvaranje sluzi. Upravo ti ugljikohidrati čine razliku između ćelijske opne i opne primjerice jezgre stanica ili ćelijskih organela koji ih inače nemaju.
Ćelije raznih organa razlikuju se po vanjskoj staničnoj membrani. Površinske strukture važne su za stanični kontakt i za međusobnu povezanost stanica nekoga određenog organa. Za vrijeme embrionalnog razvoja izgradnja specifičnih površinskih struktura jedan je od prvih koraka diferencijacije koji je odlučan za stvaranje začetaka organa.

 

Membrana ćelije je selektivna i polupropusna. Ona je odgovorna za osjetljivost ćelija, za prijenos materija i energije, za procese unošenja hranjivih tvari i izbacivanje razgrađenih produkata metabolizma. Membrana je odgovorna za prepoznavanje ćelija, povezivanje ćelija i mnoge druge funkcije. Ukratko ćelijska opna je “mozak stanice” i odgovorna je za normalnu funkciju ćelija. Ona je uz morfološki izgled ¸ćelija poglavito čelijskih jezgri ključna za diferencijaciju pojedinih tkiva.

 

Bazalna lamina dio je stanične opne od koje polazi regeneracija epitelnih ćelija, a ona je uz protein kolagen, mukopolisaharidnog sistema za čiju je sintezu bitan vitamin A.

 

Upravo stoga što pomaže u stabilizaciji ćelijske opne, vitamin A pridonosi normalnom metabolizmu ćelije, a samim tim smanjuje mogućnost nastanka tumora. U zemljama gdje se tradicionalno više jede mango i papaja manja je pojavnost malignih bolesti, odnosno tumora općenito.

 

Kako zadovoljiti dnevne potrebe za vitaminom A?

 

Dnevne potrebe zadovoljiti ćemo uravnoteženom i zdravom prehranom.
Tokom dana savjetuje se 5 obroka voća i povrća.
Jedan obrok je primjerice 1 narandža, šoljica blitve lešo ili salate. Količine neka budu ravnomjerno raspoređene tokom cijelog dana. Dajmo prednost sezonskom, svježem voću i povrću. Obrađujemo li ih termički (pirjanje, kuhanje), neka to bude kratka termička obrada od nekoliko minuta tako da ostane “hrskavo” i sačuva boju. Vitamin A se ne uništava termičkom obradom.

 

 

Primjerice 4 sušene marelice na dan zadovoljit će naše potrebe za tim vitaminom. Djeca koja su sklona čestim upalama, a čije su rezerve vitamina A još uvijek male, skupina su na koju moramo posebno paziti. Obogatimo njihove jelovnike namirnicama koje sadrže betakaroten.U najvećem broju slučajeva potreba za vitaminom A pokriva se većim dijelom kroz uzimanje provitamina.

 

 

Vitaminski pripravci uzimaju se samo ako je to medicinski opravdano i moraju biti pravilno dozirani. To se posebno odnosi na “čisti” vitamin A, jer u protivnom postoji mogućnost intoksikacije poglavito u slučaju dugotrajnog uzimanja povišenih doza. Suplementacija betakarotenom te drugim karotenoidima (lutein i zeaksantin te astaksantin) je individualna i savjetuje se nakon mjerenja i u dogovoru s liječnikom.

 

Autor teksta:
Slađana Divković, dr. med.

Preuzeto sa:
http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/stipenijom-do-znanja/pripremimo-organizam-za-jesen-i-zimu/

Save

No Comment

You can post first response comment.

Leave A Comment

Please enter your name. Please enter an valid email address. Please enter a message.